Beli slez

Слика
 Beli slez Althaea officinalis Vreme berbe: tokom jeseni                          Šta se bere: koren, list, cvet Upala grla i krajnika:  -  Po 50 grama belog sleza i iđirota preliti sa 2 dl ključale vode, poklopiti i posle 2 sata ocediti. Zatim ispirati ocediti. Zatim ispirati grlo i nakon toga popiti. Slika 1. Beli slez Kašalj i bronhitis - 30 grama lista belog sleza, 25 grama slatkog korena, 20 grama lista timijana, 15 grama korena belog sleza, 4 grama anisa i po 2 grama cveta crnog sleza, turčinka i divizme. Jednu kašiku smese popariti sa 2 dl ključale vode, poklopiti, malo zagrejati, ocediti i toplo popiti. Čaj zasladiti medom, ponavljati 4- 5 puta dnevno. - Pomešati 50 grama lišća i 15 grama korena belog sleza i 10 grama majčine dušice. Tri supene kašike ove mešavine preliti sa 1/2 l hladne vode i češće mešati tokom 3- 4 sata. Zatim procediti i piti nekoliko puta dnevno, po jednu šoljicu. Veliki kašalj -  Po kafenu kašičicu lista podbela i lista belog sleza preliti sa 2 dl ključal

Antioksidativna Snaga Bobičastog Voća: Ključ za Zdravu Zaštitu Organizma

Voće koje sam spomenuo kao što je borovnica, brusnica ovo bobičasto voće ima veliku koncentraciju u sebi fito hemikalija, vitamina, minerala, vlakana, zatim jako puno antioksidanasa a spominjali smo šta su antioksidansi znači jaki borci protiv slobodnih radikala i možda jedini borci glavni borci, nisu jedini, ali glavni borci protiv slobodnih radikala.

Slika 1. Bobičasto voće

Te materije koja napadaju svakodnevno naše ćelije.

Iz tog razloga moramo voditi računa da imamo dovoljno tih antioksidanasa a imamo jako puno upravo u ovom bobičastom voću.


Slika 2. Aronija Slika 3. Ribizla
Bobičasto voće ne sadrži puno šećera u sebe, što je odlično kod dijabetičara, ali odlično i za druge koje se pravilno grane da ne uzimaju velike koncentracije šećera. Ima puno vlakana.I mogu sa sigurnošću reći da je to izuzetno zdravo voće.

Posebno ističem borovnicu kupinu, onda malinu, jagode, grožđe, crnu ribizlu, ne zna se šta je bolje.I zato treba da uzimamo to u svakom slučaju bar 1 šaku dnevno. Sada je zimski period, pa možemo smrznuto ništa ne fali.Pričali smo i o tome da čak ima i prednosti u odnosu na Ono koje sveže, a dugo stoji. Treba ga uzimati i to na prazan želudac.Voće se uvek uzima na prazan želudac sada smo rekli zašto. Zato što imam u sebi glukoze.Zato što u sebi ima tih materija kao što su rekoh antioksidansi, puno živih enzima.I to je važno.Zato treba da ga uzimamo na prazan želudaci da što pre stigne u naš organizam.Znači da uđe u organizam da stane mozak i da snabde naše ćelije. Šta je sada sa voćem koje je prerađeno. Pekmezi od voća, džemovi. Pa to verovatno izaziva kisele reakcije. Uglavnom se dodaje šećer. To nisu dobre namirnice i peče se leti i pasterizuje se, izlaže se se visokoj temperaturi. Nemamo mi neke velike koristi od tih namirnica. Isto tako voće koje se konzervira. Kao što imamo ananas i kruške jabuke i tako dalje u konzervama, uvek se dodaje šećer, nije dobro iz dva razloga: Prvo što se dodaje jako toksična supstanca, to je šeće koji ga čini stabilnim i da dugo traje i imamo naravno izlaganje visokoj temperaturi. Znači nema dilere koliko je to loše lošija namirnica u odnosu na svežem namirnicu.Tako je znači to voće koje je sušeno i kandirano, ima sušeno i kandirano nije dobro. Tu imamo sumpor dioksid koji se dodaje da bi se podržao kvalitet i boja i vlažnost, tako da to isto nije dobro. Kada sušimo smokve na suncu drugačije su, znači i smokve i jabuke i banane i kruške. Suve šljive možemo sušiti na suncu i to je odlično. Niti sija ni presijava, nije masna. Sumpor dioksid (SO2) ima vlažnost i karbo jedinjena. Svo voće je u principu zdravo. Ako je voće zrelije i sirovo to je baznije. .Znači banana koja je zrela, ona je više bazna nego ona koja je zelena. Isto tako kad je u pitanju suvo voće, da li ono stvara baznu ili kiselu reakciju.

Od tog suvog voća najbaznije reakcije stvara jedna divna voćka, raste van naših prostora, raste u zemljama Bliskog Istoka, a zove se urma. Urma je izuzetno dobra namirnica, i sveža je isto dobra, puna vlakana, puno gvožđa u sebi, ima puno gvožđa, mangana, puno kalcijuma. Znači ima puno dobrih sastojaka i veoma je ukusna i puna tih dobrih šećera. Naravno malo je viši glikemijski indeks urme, ali za zdrave osobe to nije nikakav problem.I to je dobro za to. U arapskim zemljama uzimaju puno urme Zašto? Zato što su visoke temperature, a kada su visoke temperature onda imamo koje reakcije. Kisele tako je, a onda se priroda postarala, napravila urmice je napravila koja će dati jake bazne reakcije i onda oni neutrališu te jake kisele reakcije. Posledica je velikog i jakog sunca i visoke temperature. Eto kako priroda zna šta treba i kako treba, ali mi ne znamo. Mi ljudi stalno napadamo svoje telo i svoj organizam ne znam zašto. Uvek se pitam zašto mi to radimo? Kad su kad je tako lepo telo stvoreno i mi nekako napadamo. Navike ono o čemu smo pričali, stvorimo loše navike i posle ne možemo da ih se odreknemo. To stalno ide, onda kada imamo loše navike jedna na druge se naslože, vežu, imamo jednu, pa druge ne kaže se džabe ako su u lošem društvu uvek ćeš imati neke loše posledice i ići ćeš, najčešće se nećes dobro razvijati, posebno za decu i mlade, adolescente.

Коментари

Популарни постови са овог блога

About us

Anis- lekovita jestiva biljka. pomaže kod upale grla, odvikavanja od pušenja...

Beli slez